Grad Kutjevo

Grad Kutjevo smjestio se u sjevero-istočnom dijelu Požeško-slavonske županije, podno Krndije. Cestovno je povezan s Požegom i Pleternicom gdje se u nastavku spaja na autocestu Slavonski Brod - Zagreb. Na sjeveru graniči s Virovitičko-podravskom i Osječko-baranjskom županijom, na zapadu s općinama Kaptol i Jakšić, na jugu s Gradom Pleternicom, a na istoku s Općinom Čaglin. Prostire se na površini od 173,61 km2 te broji ukupno 17 naselja (Bektež, Bjeliševac, Ciglenik, Ferovac, Grabarje, Gradište, Hrnjevac, Kula, Kutjevo, Lukač, Mitrovac, Ovčare, Poreč, Šumanovci, Tominovac, Venje i Vetovo). Prema Popisu stanovništva 2001. godine, na području Grada živi ukupno 7.472 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi 43,04 st./km2.

Grad Kutjevo bogate je povijesne baštine. Kutjevo, najveće naselje i sjedište Općine, spominje se prije više od 770 godina i prepoznaje po, nekad uzoritom, vlastelinstvu, ljudima i glasovitome kutjevačkom vinu čija tradicija seže do srednjevjekovnog pa čak i rimskog doba. Prvi pisani podaci o Kutjevu potječu iz 13. st. kada redovnici Cisterciti, u narodu poznati kao “bijeli fratri”, 1232. godine ovdje osnivaju opatiju “Vallis honesta de Gotho” kao samostanski posjed. Iz toga vremena je i čuveni vinski podrum, a u njemu je prema predaji, kameni stol iz doba baruna Trenka i carice Marije Terezije.

Ovaj kraj 1536. godine osvajaju Turci, a nakon 150 godina turske vladavine, od 1686. godine, ovdje stoluje plemić Ivan Josip Babić koji 1698. godine vlastelinstvo predaje isusovcima. Isusovci u manje od dva desetljeća obnavljaju opatiju, grade novu župnu crkvu (1698.) i barokni dvorac (1725.), obnavljaju podrum te unapređuju vinogradarstvo i podrumarstvo, pokreću se sajmovi te oživljavaju bačvarski, kožarski, kovački, mlinarski, pekarski i dr. obrti.

Posjedom od 1773. do 1882. godine upravlja Ugarska državna komora, odnosno Naukovna zaklada. U tom vremenu Kutjevo stagnira pa 1882. godine Zemaljska vlada raspisuje dražbu za prodaju Kutjevačkog dobra. Kupuje ga obitelj Turković iz Karlovca. U razdoblju od 1882. do 1945. godine obitelj baruna Turkovića podigla je Kutjevačko dobro i dovela ga do najvećeg procvata. Kutjevo postaje poznato u vinogradarskim i vinarskim krugovima u svijetu. Podižu velike vinograde i voćnjake (plantaža Dragan-lug tada najveća u Europi), dovode stručnu radnu snagu i unapređuju uzgoj vinove loze i podrumarstvo te mijenjaju navike i praksu u poljodjelstvu lokalnoga stanovništva.

Kutjevo je bilo poznato po konjima lipicancima i dresurnoj vožnji te školi lakih jahača. 1733. godine sagrađena je vojarna u okviru koje se 1873. osniva vojna pastuharna. Rad pastuharne je obnovljen 1946. osnivanjem Vojne ergele koja se ubrzo seli u majur Ovčare, a 1960. godine biva ukinuta.

Gospodarski uspon zaustavljen je 1. svjetskim ratom, a 2. svjetski rat i nove političke prilike označile su kraj kutjevačkoga vlastelinstva koje je pretvoreno u socijalističko poljodjelsko dobro. Intenzivan razvoj poljoprivrede i prepoznatljivosti u znaku vinske kapljice i drugih proizvoda nastavio se 1963. godine kada je stvoren PPK Kutjevo, danas Kutjevo d.d. 1997. godine kutjevačko dobro dobiva titulara vlasništva po firmi “Novalić d.d.”, a 2000. godine prelazi u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Danas dominira poljoprivredno - prerađivačka proizvodnja, a u zamahu je razvoj obrta te maloga i srednjega poduzetništva u djelatnosti vinogradarstva i vinarstva, građenja, prerade drveta, cestovnog prijevoza i uslužnih djelatnosti.

Gospodarske prilike održavale su naprednim društveni i kulturni život kutjevačkog kraja. Tako je Kutjevo, do 1962. godine imalo općinu te je bilo administrativno, gospodarsko i kulturno središte. Prva zgrada za školsku nastavu sagrađena je 1754. godine, a već 1774. u Kutjevu je jedna od 17 tada osnovanih pučkih škola. Od 1776. imalo je liječnika i ljekarnu, a od 1903. vlastitu električnu struju i poštu. DVD Kutjevo osnovano je 1893. godine.

U Kutjevu je 1906. godine osnovana Hrvatska čitaonica i izdana je Monografija Kutjeva, 1911. godine osnovan je Hrvatski sokol, a 1919. godine Hrvatsko pjevačko društvo Neven. Nogometni klub Celeritas osnovan je 1925., a iste godine izgrađeno je i kupalište. Vinogradarsko - voćarska zadruga utemeljena je 1926. i djelovala je do 1955. godine. Društvo za uljepšavanje i lovačko društvo osnovano je 1936. godine. Kutjevo, 1993. godine, ponovo postaje jedinica lokalne samouprave i središte Općine (danas ima status Grada). Značajno je upravno, poljoprivredno, poduzetničko, obrazovno i kulturno središte. Aktivnosti stanovnika odvijaju se u okviru mnogih udruga: KUD-ovi Bektež - Bektež, Češka Beseda - Bjeliševac, Poljadija - Grabarje, pjevačko društvo “Lipa” - Kutjevo, Puhački orkestar Kutjevo, Ženski i muški tamburaški sastav, sportski klubovi i dr.